Ove godine, Australijska obaveštajno-bezbednosna organizacija (ASIO) prvi put se okrenula Instagramu kao načinu regrutovanja novih službenika. Kampanja „Zašto špijuniram” pokrenuta je juče i kreirana tako da prikaže „različite karijerne putanje i karakteristike zaposlenih u ASIO-u,“ navodi se u saopštenju službe.
Predstavljene su priče stvarnih radnika ASIO-a kako bi se pružio uvid u život savremenog australijskog obaveštajca. Kampanja je pokrenuta godinu dana nakon što se služba pojavila na Tviteru i i po prvi put pustila ABC u svoje sedište u Kanberi. Ovi potezi su deo namere direktora službe Majka Burdžisa da unese više transparentnosti u poslovanje ASIO-a. Želeći da privuče nove regrute, Burdžis je izneo detalje iz vlastite karijere.

„Moj put do ASIO-a započeo je u srednjoj školi Anderdejl u Adelejdu, kada sam se igrao sa jedinim školskim računarom, Apple-om 2. To je oslobodilo štreberski deo moje ličnosti, nakon čega sam želeo da postanem elektroinženjer. Po sticanju diplome, video sam misteriozni poslovni oglas u novinama. Kada sam pozvao za više informacija, sve što su rekli je ‘zdravo’, na šta sam ja rekao ‘zdravo’, a oni ponovo odgovorili ‘zdravo’…”
Burdžis je sebe takođe opisao kao „nekonvencionalnog špijuna“, i kampanja zaista stavlja akcenat na različite načine za ulazak u ASIO i mogućnost da agenti vode naizgled običan život. Još jedna ispovest predstavlja obaveštajnu službenicu koja je sebe opisala kao dvostruko zaposlenu. „Imam dva posla, ja sam špijun… i mama. Oba su jednako izazovna i potrebna,” ističe službenica. „Ljudi misle da su špijuni nalik Džejmsu Bondu ili Džejsonu Bornu, ali stvarni obaveštajni rad je mnogo prefinjeniji i zahteva daleko složeniji mentalni sklop,“ dodaje Burdžis. „ASIO traži pametne i radoznale ljude koji umeju da razmišljaju izvan zadatih okvira.”
Vilijem Stolc, viši savetnik na Koledžu za nacionalnu bezbednost, kaže da prelaskom na Instagram Australija prati američke i britanske trendove. „Na neki način pratimo duh vremena i, u izvesnom smislu, poprilično kasnimo,” dodaje sagovornik. „Kada pogledate regrutne kampanje agencija poput MI6, MI5, CIA-e i FBI-a, one su mnogo prisutnije na društvenim mrežama i u medijima uopšte. To pokazuje koliko se rad ASIO-a promenio tokom decenija, još od ikonične epohe 1960-ih. Uloga obaveštajnih službi danas je okrenuta borbi protiv sajber kriminala, što znači da agenti sve više stupaju u interakciju sa ljudima na internetu, umesto lično.”
„Agencije shvataju stepen rizika koji proističe iz javnog profila, ali se moraju prilagođavati stvarnosti savremenog doba. ASIO funkcioniše na veoma konkurentnoj berzi rada, jer im je potreban raznovrstan spektar kadrova. Potrebni su im lingvisti i ljudi sa STEM veštinama, u smislu da se odlično snalaze sa modernim uređajima i komunikacijom na mreži. Mislim da će ASIO-ov iskorak u javni prostor podstaći i druge agencije da razmotre svoje odnose sa javnošću.”
Burdžis je takođe naglasio da agenti nisu onakvi kakve ih filmovi i televizijske serije prikazuju. „Kaputi i šeširi su zabavno vraćanje u prošlost, ali više nisu stvarnost,“ rekao je. Što se tiče izbora Instagrama kao platforme za ASIO-ovu kampanju, dr Stolc kaže da on ubrzava proces regrutacije i lakše prenosi poruku potencijalnim službenicima. Bezbednosna obrada može potrajati više od 12 meseci, jer treba proveriti sve sumnjive detalje u karijeri i životu mlade osobe, dodaje stručnjak.
„Poruka mladim ljudima koji uskoro završavaju srednju školu je ‘ok, razmislite o tome gde putujete, s kim se družite i šta ćete da radite u tom formativnom periodu života’,“ ističe dr Stolc. On kaže da je tradicionalni način regrutovanja mladih studenata „sve ređi“, te da je zamenjen rigoroznijim sistemom zasnovanim na zaslugama. „Mislim da se tako nešto dešavalo 1960-ih i ’70-ih godina kada su obaveštajne agencije zaista imale taj nesistematični, staromodni pristup muškog kluba, gde bi nekoga identifikovao ili nominovao postojeći član organizacije i tako ga uveo u službu,“ rekao je.
(ABC-ZTP)