Zašto je normalna telesna temperatura danas niža nego u prošlosti?

Ne osećate se baš najbolje? Verovatno ćete uzeti toplomer, izmeriti temperaturu i nadati se da će displej pokazati 36.5°C, što svi smatramo „normalnom“ temperaturom.

Ali šta je zaista normalno i zašto je to važno? Uprkos standardu od 36.5°C, kliničari priznaju da ne postoji univerzalna „normalna“ telesna temperatura za svakoga u svako doba. Tokom dana telesna temperatura može da varira i do jednog stepena – najniža je rano ujutro, a najviša kasno popodne. Menja se kada ste bolesni, raste tokom i nakon vežbanja, varira tokom menstrualnog ciklusa i razlikuje se od čoveka do čoveka. Takođe ima tendenciju da opada sa godinama. Drugim rečima, telesna temperatura je pokazatelj onoga što se dešava u našem telu, nešto poput metaboličkog termostata.

U nedavnoj studiji otkriveno je da je normalna telesna temperatura kod Amerikanaca oko 36.3°C, barem u Kaliforniji gde su istraživači obavili stotine hiljada merenja. To znači da u SAD normalna telesna temperatura opada tokom poslednjih 150 godina. Standard od 37°C prvi je uspostavio nemački lekar Karl Vunderlih 1867. godine, nakon proučavanja 25.000 građana Lajpciga. Međutim, niže telesne temperature kod zdravih odraslih osoba odavno su primećene. Britanska studija iz 2017. godine je među 35.000 odraslih zabeležila prosečnu telesnu temperaturu nižu od 36.6°C.

Šta bi mogao biti uzrok ovako suptilnih, ali ipak primetnih promena? I da li se takve promene u ljudskoj fiziologiji dešavaju samo u urbanim sredinama SAD-a i Velike Britanije? Jedna od vodećih pretpostavki je da su zbog bolje higijene, saniteta i medicinskog lečenja ljudi danas manje podložni infekcijama koje obično izazvaju povišenu telesnu temperaturu. Ova hipoteza je testirana u jedinstvenom okruženju, među Cimane urođenicima iz bolivijske Amazonije.

Pleme Cimane živi u zabačenom području sa malo pristupa modernim pogodnostima. Infekcije su česte, od prehlade preko stomačnih virusa do tuberkuloze. Naučni tim je dve decenije pratio njihove probleme vezane za zdravlje i starenje, te imao neposrednu priliku da proveri da li im telesne temperature takođe opadaju. Tim bolivijskih lekara išao je od sela do sela nadzirući zdravlje pacijenata, ali i ukupne populacije.

Na početku istraživanja u Boliviji 2002. godine, telesne temperature Cimanea bile su slične onima izmerenim u Nemačkoj i SAD pre dva veka, u proseku 37°C. Ali tokom relativno kratkog perioda od 16 godina, primećen je ubrzani pad prosečne telesne temperature u ovoj populaciji; danas su one iznose oko 36.5°C. Dakle, za manje od dve decenije zabeležen je približno isti nivo opadanja kao u SAD-u tokom približno dva veka.

Zašto su telesne temperature vremenom opadale, i kod Amerikanaca i Cimane plemena? Uzrok bi mogao biti poboljšanje zdravstvene zaštite i niža stopa blažih infekcija nego u prošlosti. Iako se zdravstvena nega u Boliviji generalno popravila tokom poslednje dve decenije, infekcije su i dalje rasprostranjene među starosedelačkim plemenima. Rezultati istraživanja pokazuju da manja učestalost infekcija sama po sebi ne može objasniti uočeni pad telesne temperature.

Ljudi su generalno u boljoj kondiciji, tako da njihova tela ne moraju mnogo da se zagrevaju boreći se protiv infekcija. Takođe, širi pristup antibioticima i drugim lekovima podrazumeva kraće trajanje infekcije nego ranije. Veća upotreba određenih lekova poput ibuprofena ili aspirina smanuje upale i rezultira nižim temperaturama. Drugo moguće objašnjenje je da naša tela danas ne naprežu da regulišu unutrašnju temperature jer imamo rashladne uređaje leti i grejalice zimi. Ali, Cimane ne koriste savremene tehnologije za regulisanje temperature ambijenta, mada imaju veći pristup odeći i ćebadima nego što su to imali ranije.

Pitanje zašto telesne temperature opadaju i dalje ostaje otvoreno za naučnike. Bez obzira na razlog, telesne temperature ispod 37°C potvrđene su izvan područja poput SAD-a i Britanije, čak i u ruralnim tropskim oblastima bez javnog zdravstva, gde su infekcije sa smrtnim ishodima i dalje veoma česte. S obzirom da se brzo i lako meri, telesna temperatura bi mogla da postane jedan od sigurnih pokazatelja javnog zdravlja i životnog standarda stanovništva.

(TheConversation-ZTP)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *