Konferencija ‘Davos u pustinji’: Napeta atmosfera među direktorima i finansijerima

Na neki način, sve velike poslovne konvencije su slične. Govornici obično iznesu preterana predviđanja. Globalni problemi su upakovani u male citate. Izvršni direktori se upinju da upotrebe što više reči da kažu što je manje moguće. Tako je bilo i na sedmoj Inicijativi za buduće investicije u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, od 24. do 26. oktobra.

Plesači u svemirskim odelima izveli su svoj scenski performans, dok je mlada operska zvezda oduševila publiku na otvaranju konferencije. Veliki futuristički ekrani projektovali su pomodne fraze (AI, Podaci, Održivost), u areni pogodnoj za e-sportove. Korporativni i finansijski moćnici započeli su dijalog za okruglim stolom u središtu glavne konferencijske dvorane, navodno pretresajući svetske probleme. Dronovi su lebdeli iznad njih. Ali ‘Davos u pustinji’, kako je događaj poznatiji javnosti, ima jedinstven karakter. Za razliku od sličnih konferencija, uključiv i onu u Evropi, ugovori vredni milijarde dolara potpisuju se na marginama događaja. Vrlo je teško ući unutra. Ove godine, po prvi put, organizatori su naplaćivali čak 15.000 dolara po osobi. To je, kako je rekao jedan finansijer, bio filter za „kvalitetnije učesnike“.

Raspoloženje među ovom odabranom skupinom bilo je prožeto neizvesnošću. Tehnooptimizam povodom veštačke inteligencije i medicinskog napretka ublažen je pomirljivim stavom da energetska tranzicija još uvek nije stigla. Prema rečima Džejmija Dajmona, šefa najveće američke banke JPMorgan Chase, metamorfoza Saudijske Arabije iz sumorne ispostave ortodoksnog islama u užurbani poslovni centar, u oštrom je kontrastu sa ratom koji besni u Gazi između Izraela i militanata Hamasa. Poslovni lideri su izrazili zabrinutost zbog ubrzane eskalacije sukoba. Razmatrali su ulogu Saudijske Arabije kao potencijalnog medijatora. Ona je regionalni gigant i najnoviji sukobi ugrožavaju njen ambiciozni ekonomski plan, koji je isprva uključivao normalizaciju odnosa sa Izraelom.

Osim regionalnih previranja, inflatorni pritisci, posebno na dohotke, te ogromni fiskalni deficiti u mnogim zemljama okupirali su misli prisutnih. Rej Dalio, osnivač Bridgewater Associates, najvećeg svetskog hedž fonda, rekao je da je pesimista po pitanju globalne privrede u 2024. Izvršni direktor Goldman Saksa, Dejvid Solomon, ukazao je na duboku neizvesnost zbog koje su šefovi kompanija posebno nervozni. Još jedna figura sa Volstrita, Džejn Frejzer iz Citigroup-a, rezimirala je situaciju. „Teško je ne biti malo pesimista,“ rekla je menadžerka, napominjući da su globalni rizici sve više ispreplitani i da bezbednost postaje jedna od najvećih briga. Kako je Frejzer poručila, kompanijama će sve potrebnije biti „velike uši i debela koža“. Ne samo da bi napredovale, već i da bi preživele.

(TheEconomist-ZTP, foto: George Downs/WSJ)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *