Abdala i Soberana: Kubanske anti-kovid vakcine su se pokazale vrlo efikasnim

Zapadni svet je dosta pisao o svojim anti-kovid vakcinama: mRNK proizvodima Pfizera i Moderne, virusnim vektorima AstraZenece i Johnson & Johnson-a, kao i onima koje su tek u pripremi, kao što je Novavax-ova vakcina zasnovana na proteinima. Mnoge zemlje se oslanjaju na ova cepiva kao glavnu epidemijsku meru. Ali ne i Kuba. Zemlja je tiho radila na sopstvenim vakcinama, imunizaciji svog stanovništva i prodaji doza u inostranstvu.

Kubanska vakcinalna kampanja za sada nije imala puno odjeka na zapadu, a razlozi su svakako politički. Američke sankcije Kubi koje su uvedene tokom Hladnog rata i dalje su na snazi, a tenzije između zemalja još uvek su prisutne. Ali za poznavaoce kubanskih prilika, tamošnji razvoj anti-kovid vakcine nije veliko iznenađenje; naime, zemlja ima dugu istoriju proizvodnje sopstvenih cepiva i lekova. Ne treba da iznenađuje ni to što su dve njihove anti-kovid vakcine, Abdala i Soberana 02, odlično prošle na ispitivanjima. Evo kako one funkcionišu.

Abdala je proteinska vakcina, koja se zasniva na oprobanoj tehnologiji. Vakcina protiv hepatitisa B i Novavax anti-kovid vakcina takođe koriste ovaj pristup. Ove vakcine deluju tako što isporučuju samo delić virusa protiv kojeg su usmerene; u slučaju Abdale, to su delovi šiljastih proteina koronavirusa, koji pokrivaju njegovu spoljašnjost. Proteini koji se koriste u vakcini nisu direktno uzeti iz koronavirusa. Umesto toga, uzgajaju se u ćelijama kvasca (Pichia pastoris) koje se posebno proizvode. Sami po sebi, delovi šiljastog proteina su bezopasni. Ali kada ih imunski sistem uoči, i dalje uspeva da ih prepozna i uništi. Ako kasnije naiđe na čitav koronavirus, telo će napasti spoljne delove virusa i brzo ga uništiti. Abdala se daje u tri doze.

Druga kubanska anti-kovid vakcina, Soberana 02, ima sličnosti da cepivima protiv meningitisa ili tifusa. Sadrži drugi deo šiljastog proteina u odnosu na Abdalu i generiše imunski odgovor vezivanjem za bezopasni ekstrakt iz toksina tetanusa. Kada se telo susretne sa njima, ono pokreće snažniji imunski odgovor nego što bi učinilo prema pojedinačnim agensima. Soberana 02 se proizvodi u ćelijama jajnika hrčka, što je relativno spor proces, pa nije moguća proizvodnja velikih razmera. Prvobitno je davana u dve doze, ali su istraživači kasnije ustanovili da je treća doza blagotvorna. Dodatna doza sadrži samo delile šiljastog proteina, bez toksina tetanusa, i poznata je kao Soberana Plus.

Obe vakcine su uvedene u maju, pre nego što su zvanično odobrene, usled velikog skoka broja zaraženih. Bilo je sumnji zbog manjka informacija o njihovoj bezbednosti i efikasnosti. Početkom novembra je konačno objavljeno preliminarno ispitivanje Soberane 02 koje je uključivalo 44.031 učesnika. Rezultati pokazuju da dve doze vakcine sa dodatkom Soberane Plus pružaju 92% zaštite od simptomatskog kovida-19. U izveštaju se navodi da je tokom ispitivanja vakcina bila testirana na beta ili delta soj koronavirusa, koji su tada bili najveći izazov za kubanski zdravstveni sistem.

Oko 90% od 11 miliona Kubanaca primilo je najmanje jednu dozu anti-kovid vakcine, dok se 82% smatra potpuno vakcinisanim; prema nekim navodima, Kuba vakciniše i decu stariju od dve godine. Korišćene su i Abdala i Soberana, pri čemu je 8 miliona ljudi primilo tri doze Abdale. Nakon pogoršanja epidemije u avgustu, kada je pokrivenost vakcinama još uvek bila relativno niska, razmere zaraze su u velikoj meri opale i ostaju na niskom nivou. Bez odgovarajućih studija teško je proceniti koliko je ovo efekat vakcina, ali suzbijanje virusa se evidentno poklapa sa visokom stopom imunizacije.

S obzirom na zategnute odnose Kube i SAD-a, kubanske vakcine će svoje tržište potražiti među političkim saveznicima. Navodno su Vijetnam i Venecuela uvezli doze Abdale, dok je Nikaragva hitno odobrila obe vakcine; izvesna količina je prethodno poslata u Iran za potrebe kliničkih ispitivanja. Meksiko i Argentina takođe su zainteresovani za ove vakcine. Kuba je oba cepiva podnela Svetskoj zdravstvenoj organizaciji na odobrenje, što bi otvorilo vrata izvozu u druge zemlje. Ako postoje planovi da se one uključe u Covax sistem za distribuciju vakcina, onda je odobrenje SZO-a neophodno.

U međuvremenu, svi čekaju da vide posledice Omikron soja. Sve dok postoji nejednak pristup vakcinama, pandemija će se nastaviti, a samim tim i rizik od pojave novih sojeva. S obzirom da većina bogatijih zemalja nije naručila Abdalu ili Soberanu 02, sasvim je moguće da će delovi Južne Amerike, Azije i Afrike, gde je pokrivenost vakcinama posebno niska, prihvatiti kubanske vakcine kao spasonosne.

(TheConversation-ZTP, foto: AFP)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *