Sužene opcije: Izrael je prinuđen da bira između Amerike i Kine

‘Savetodavni komitet za inspekciju bezbednosnih aspekata stranih investicija’ je dosadan naziv jednog od natajnovitijih i najosetljivijih organa izraelske vlade. Njegovo članstvo je nepoznato, a sastanci se održavaju daleko od javnosti. Suštinski, to je odbor za procenu ugovora sa Kinom. Osnovan je 2020. pod pritiskom Amerike, koja je sumnjala da bi Kina mogla dobiti izraelsku vojnu tehnologiju. Već se oseća prodorni uticaj ovog komiteta na trgovinu i veze sa Kinom.

Iako ne postoji zvanična politika ili pisana direktiva koja zabranjuje kineske investicije u ključnim oblastima ekonomije, sklapanje novih ugovora značajno je usporeno. „Amerikanci su nam stavili do znanja da neće prihvatiti bilo kakvo kinesko učešće u kritičnoj infrastrukturi, a Izrael je sa zakašnjenjem primio poruku,“ kaže bivši izraelski ministar u vladi koja je smenjena 13. juna.

U maju 2020, na primer, Izrael je odbio ponudu kineske kompanije Hutchison Water za izgradnju postrojenja za odsoljavanje. Kineske firme su i dalje uključene u ranije potpisane infrastrukturne projekte, poput nove mreže lakih železnica u Tel Avivu. Ali Izrael je pod američkim pritiskom pristao da potisne Shanghai International Port Group, koja bi trebalo da upravlja novim magacinskim terminalom u luci Haifa, u korist Emiratske kompanije.

„U prošlosti smo dobijali mnogo manje vladinih smernica oko poslovanja sa Kinom, kaže jedan izraelski direktor koji je proveo više od decenije radeći na kineskim investicijama. „Sada su stvari mnogo jasnije. Kinezi mogu da ulažu u prehrambenu i finansijsku tehnologiju, ali ne i u sektore (sajber) bezbednosti i infrastrukture.“ Kineske investicije u izraelske tehnološke kompanije pale su sa 72 ugovora u 2018. na 45 u 2020. To se delimično može objasniti pandemijom i novim kineskim propisima o deviznim transferima, ali i onim što jedan izraelski diplomata naziva „rekalibracijom odnosa“.

„U vreme Netanjahua, Izrael je verovao da može sedeti na dve stolice – poslovati sa Kinezima, a da se Amerikanci ne ljute na nas,“ kaže Doron Ela, stručnjak za kinesko-izraelske odnose sa Instituta za studije nacionalne bezbednosti iz Tel Aviva. „Izraelu je trebalo dosta vremena da shvati u kojoj meri Amerika danas Kinu posmatra kao svog glavnog rivala.“

(TheEconomist-ZTP, foto: Yossi Zamir/Flash90)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *