Kasno uveče 1. septembra Kristina Fernandez se vraćala u svoj stan u Buenos Ajresu kada je muškarac iskočio ispred nje i uperio joj napunjen pištolj u lice. Na snimcima se vidi kako je g-đica Fernandez ustuknula, kao da je pogođena vazdušnim potiskom. Napadača je brzo savladalo obezbeđenje. Ona je živa „jer iz nekog razloga… pištolj nije opalio,“ izjavio je predsednik zemlje Alberto Fernandez (dvoje nisu u srodstvu). On je to nazvao „najopasnijim“ događajem otkako se Argentina vratila demokratiji 1983. Dok su sa svih strana stizale osude napada, predsednik je proglasio državni praznik 2. septembra, kao meru koja je mogla da bude umesna da je uspela. Mnoga neprijatna pitanja sada očekuju Argentinu, zemlju koja je bila lišena političkog nasilja od 1970-ih.

Osumnjičeni napadač, Fernando Montiel, je 35-godišnji Brazilac sa prebivalištem u Argentini, ranije osuđivan za nelegalno posedovanje oružja i sa navodnim simpatijama prema ekstremnoj desnici. Njegov postupak je usledio nakon što je Fernandez polarizovala argentinsku javnost, što nije ništa novo. Ona predvodi levo-populističko krilo peronizma, dominantnog i amorfnog političkog pokreta. Tužilac je zatražio da bude osuđena na 12-godišnju zatvorsku kaznu jer je navodno nameštala javne nabavke u vrednosti od oko milijardu dolara prijatelju u Santa Kruzu, udaljenoj patagonskoj provinciji kojom je upravljao njen pokojni muž i koja je bila njena prva politička baza. Ona negira krivicu i tvrdi da je žrtva političkog progona. Poslednjih deset dana njene pristalice su prihvatile njen poziv da demonstriraju ispred njenog stana u Rekoleti, elitnom i izrazito antiperonistički nastrojenom naselju u Buenos Ajresu.
Politička putanja Fernandezove opadala je zajedno sa urušavanjem argentinske ekonomije. Bila je predsednica u dva mandata do 2015; sumnjala je da može da pobedi na predsedničkim izborima 2019, pa je angažovala g. Fernandeza, njenog bivšeg kritičara, da predvodi listu Peronista i bude njen punomoćnik. Ali svađa je izbila nakon što je on postigao dogovor sa MMF-om i najavio mere štednje koje su mogle da ugroze njenu političku klijentelu u siromašnim predgrađima Buenos Ajresa. Ona nema rešenje za inflaciju koja dostiže 71 odsto, dok Centralna banka štampa novac i ostaje bez deviznih rezervi. U julu nije uspela da spreči Serhija Masu, još jednog peronističkog rivala, da preuzme ministarstvo privrede i smanji neselektivne subvencije.
Fernandez je najlukavija političarka svoje generacije u Argentini. Vešto je iskoristila tužbu koja je pokrenuta protiv nje, rekavši da je to „napad na ceo peronizam“, i obavezala svoje rivale u pokretu da je podrže. Istovremeno, neki u opoziciji su usvojili ekstremniju retoriku, apelujući da potpredsednica bude osuđena na smrtnu kaznu. Argentina je zemlja teorija zavere i političkog pozorišta. Navodni pokušaj atentata će je prikazati kao žrtvu i podstaći izlive peronističkog jedinstva na ulicama tokom državnog praznika. Mnogi će iskreno prihvatiti predsednikov apel protiv govora mržnje. Drugi bi se mogli zapitati kako se napadač toliko približio, a pištolj nije opalio.
(TheEconomist-ZTP, foto: Luis Robayo/AFP/Getty)