Habarovsk: Anti-putinovski protesti na dalekom istoku Rusije

Aktuelni protesti u zabačenom ruskom gradu Habarovsku otkrivaju granice autoriteta Moskve nad svojim regionima.

Protesti protiv Vladimira Putina često se u Rusiji i inostranstvu predstavljaju kao fenomen tipičan za urbanu inteligenciju milionika, gradova sa preko million stanovnika pretežno lociranih u evropskom delu Rusije. Ali masovne demonstracije koje su poslednjih nedelja potresle ruski dalekoistočni grad Habarovsk nešto su sasvim novo.

Habarovsk je dalje na istoku nego Pjongjang (S. Koreja) i ima svega 570 000 stanovnika. Smatra se da ovaj region ekonomski stoji bolje u odnosu na ruske standarde. Ipak, većina onih koji su početkom jula protestovali protiv hapšenja regionalnog šefa Sergeja Furgala, nisu dobrostojeći urbani liberali koji se češće viđaju na ulicama Moskve i Sankt Peterburga.

Furgal je uhapšen pod sumnjom da je umešan u višestruka ubistva pre gotovo dve decenije. Mnogi građani Habarovska su ovaj potez Kremlja doživeli kao provokaciju, s obzirom da je Furgal u izbornoj trci za gubernatora 2018. godine pobedio zvanično podržanog kandidata. To je bio redak izborni poraz za Putina.

Prema Benu Nobleu, predavaču sa Univerzitetskog koledža u Londonu, živeći pod upraviteljima odobrenim iz Moskve „mnogi Rusi u Habarovsku osećali su se zapostavljenim. Umesto da se bore za interese regiona, osećalo se da gubernatori iz redova vladajuće stranke služe sopstvenim interesima, uključujući i korupciju.“

Noble dodaje da je Furgalu bilo dozvoljeno da se kandiduje na izborima 2018. godine u uslovima nameštene konkurencije, pod pretpostavkom da nema šansi za pobedu. Sporna reforma penzionog fonda te godine izazvala je gnev javnosti i podstakla glas za Furgala kao glas protiv vlasti. „Koliko god da je ruska federacija visoko centralizovana država, njegov izbor je pokazao da je Kremlj moguće uzdrmati. Narod se još uvek nešto pita.“

Kiril Šamiev, istraživač sa Centralnoevropskog univerziteta, inače rodom iz Habarovska, kaže da je odluka da se glavni grad Dalekoistočnog okruga preseli u Vladivostok za mnoge bila poražavajuća. „Vladivostok je oduvek bio regionalni rival Habarovska. Premeštanje administrativnog centra u Vladivostok dodatno je umanjilo značaj Habarovska u državi.“

Prema Šamijevu, nekoliko pogrešnih koraka Kremlja u cilju obuzdavanja protesta dodatno je pogoršalo nezadovoljstvo demonstranata. Furgala je policija uhapsila u televizijski praćenoj akciji koja ga je prikazala „više kao čečenskog teroristu, nego popularnog gubernatora“. A Putinova željena zamena, Mihail Degtjarev, iz iste krajnje desničarske Liberalno-demokratske partije, nije lokalna ličnost, te „izgleda sumnjivo i nedovoljno profesionalno“, dodaje Šamijev.

Dobro pripremljeni ustavni referendum, završen jula meseca, trebalo je da cementira Putinovu vladavinu u nedogled. Ipak, gnev u Habarovsku, iako usmeren na lokalne probleme, pokazuje granice Putinove takozvane „navođene demokratije“, kao i preterano centralizovane ruske države.

(NewStatesman-ZTP, foto: AFP)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *