Godišnje se ukrade gotovo polovina svetskih zaliha vode

Kako se nestašica vode povećava zbog dugoročnih faktora poput klimatskih promena, tako se povećavaju i razmere krađe vode, što je naročito aktuelno u Australiji.

Svake godine se ukrade između 30 i 50% svetskih zaliha vode. Krivci su uglavnom farmeri i poljoprivredni interesi, mada ovaj oblik kriminala još uvek nije dovoljno proučen, kaže nova međunarodna studija Univerziteta u Adelejdu.

Glavni istraživač, dr Adam Loh, iz univerzitetskog Centra za globalnu hranu i resurse, kaže da podaci o krađi vode manjkaju jer su kradljivci najčešće siromašni i socijalno ugroženi stanovnici zemalja u razvoju. “Ali krađa se dešava i u razvijenom svetu, posebno u poljoprivredi,” dodaje stručnjak.

U radu objavljenom za časopis Nature Sustainability, istraživači su postavili model i primenili ga na tri studije slučaja: gajenje pamuka u Australiji, marihuane u SAD-u i jagoda u Španiji. Loh kaže da su motivi za krađu vode socijalni stavovi, institucije i buduća neizvesnost u snabdevanju.

„Ako su korisnici motivisani da kradu vodu jer je ona retka i neophodna za održavanje useva, redovna cena snabdevanja premašuje potencijalnu kaznu i događa se krađa“, rekao je Loh.

U Australiji je krađa vode došla pod lupu javnosti 2017. godine, nakon što je ABC-ev program Četiri ugla otkrio slučajeve navodnjavanja pamuka uprkos embargu radi zaštite okoline. Program je takođe ustanovio nedostatak merenja u Novom Južnom Velsu i neadekvatna pravila o deljenju vode, što je otežavalo sprovođenje pravila.

Nakon izuzetno kritičnih izveštaja, revidirani su propisi o distribuciji vode i uspostavljen je novi pravilnik za NSV, sa većim nadležnostima za sprovođenje propisa. Rezultat je bio niz uspešnih krivičnih istraga.

U Španiji, pak, korisnici su napadali inspektore kada su pokušavali da ih spreče u krađi vode. U SAD-u su uzgajivači marihuane krali vodu iz vatrogasnih hidranata, a policija se osećala nemoćnom da ih u tome spreči.

„Svetske organizacije su trenutno fokusirane na optimizaciju upotrebe vode, što bi za preduzetnike značilo uštedu između 10 i 20% zaliha,” rekao je Loh. „Ali ako možemo povratiti 30-50% ukradene vode, ciljajući najveće profitere, to bi bilo dobro za globalno snabdevanje, i za sve nas.“

(TheGuardian-ZTP, foto: Mike Bowers/The Guardian)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *