Epidemija novog ptičijeg gripa potvrđena u 46 zemalja, upozoravaju naučnici

Dok je svet bio zauzet pandemijom koronavirusa, tokom 2020. je zabeleženo širenje još jednog patogena koji bi potencijalno mogao da ugrozi javno zdravlje. H5N8, podtip visoko zaraznog virusa ptičijeg gripa, poznat je već nekoliko decenija, ali je prošle godine niz novih epidemija H5N8 doveo je do uginuća ili usmrćivanja miliona ptica širom sveta.

„Epidemije zahvataju sve šira područja, a najmanje 46 zemalja je prijavilo prisustvo H5N8 na svojoj teritoriji,” pišu istraživači virusa Vejfeng Ši i Džordž Gao u novom članku za časopis Science; naučnici upozoravaju na opasnost od H5N8 te apeluju na praćenje i suzbijanje ovog zabrinjavajućeg trenda. Iako su primarne žrtve H5N8 različite vrste ptica (uključujući domaću živinu, ali i ptice selice), krajem prošle godine otkriveni su i prvi slučajevi ovog virusa kod ljudi.

U decembru 2020., zaraza ptičijim gripom u Rusiji prešla je na lokalne radnike; sedam osoba na živinskoj farmi na jugu Rusije pokazalo je simptome zaraze, što je bio prvi slučaj H5N8 kod ljudi. To svakako nije prvi primer podtipova H5N8, niti virusa ptičijeg gripa uopšte. „Do danas imamo 862 laboratorijski potvrđena slučaja, koji su prijavljeni SZO-u, uključujući i 455 smrtnih slučajeva,“ objašnjavaju Ši i Gao. „Ovi slučajevi potiču iz 17 zemalja, od čega je 76 odsto iz Egipta i Indonezije.

Međutim, zoonotski rizici samo su deo problema sa H5N8 i njegovim sojevima. U većini nedavnih epidemija, varijanta H5N8 (2.3.4) dominantan je patogen u celom svetu, a prvi put je zabeležen na kineskoj pijaci 2010. godine. „Varijante H5AIV, posebno H5N8, pokazuju sklonost ka brzom širenju među pticama selicama,” pišu istraživači.

Ši i Gao, saradnici kineskog Univerziteta Šandong odnosno Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, bili su među prvim naučnicima koji su dokumentovali Sars-Cov-2 početkom 2020. Oni primećuju da je naknadna pandemija covida-19, uz preventivne mere koje su svetske države preduzele, suzbila širenje sezonskih virusa gripa.

Međutim, u istom periodu se niz visoko patogenih sojeva (H5N1, H5N2, H5N5 i H5N8) proširio po Kini, Južnoj Africi, Evropi, Evroaziji i drugde. Istraživanja su pokazala da virus tipa 2.3.4 pokazuje veliku sposobnost vezivanja za ćelije, što podrazumeva veći rizik prenosa na ljude, uključujući i potencijalnu prenosivost sa čoveka na čoveka.

U svakom slučaju, istraživači apeluju na pojačani nadzor nad farmama živine, pre nego što novi patogeni pređu na ljude. „Zbog razvučenih migracija divljih ptica, visoke varijabilnosti H5N8 i kapaciteta vezivanja za ljudske ćelije, potrebno je motriti na uzgoj živine, kretanje divljih ptica i globalno javno zdravlje,“ zaključuju Ši i Gao.

(ScienceAlert-ZTP, foto: ANSA)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *