Bliski istok u drugom planu: Uzroci pogoršanja odnosa S. Arabije i SAD-a

Dvadeseta godišnjica napada 11. septembra obeležena je povlačenjem SAD-a iz Avganistana, a kraj najdužeg američkog rata nagovestio dublje promene u američkoj geopolitici. Konkretno, dolazak Džoa Bajdena na mesto predsednika pokrenuo je procese koji će dramatično redefinisati prirodu američkih veza sa jednim od najbližih saveznika u „ratu protiv terora“ – Saudijcima.

Karakter američko-saudijskih odnosa danas je potpuno suprotan toplom prijemu koji su Saudijci priredili Donaldu Trampu pre skoro pet godina. To je bio njihov način odavanja počasti novom predsedniku zbog odluke da Saudijska Arabija bude prva zemlja koju će posetiti. Međutim, taj entuzijazam je uveliko izbledeo. Razlozi ne uključuju samo promenu regionalnih prioriteta i povlačenje sa Bliskog istoka i zapadne Azije, već i sve prisutniju spoznaju da Amerika više nije sposobna, ili voljna, da igra ulogu svetskog policajca.

Očigledan gest udaljavanja od Saudijaca bilo je nedavno povlačenje modernog PVO sistema iz vazdušne baze Princ Sultan, 110 kilometara jugoistočno od Rijada. Ove sisteme je Trampova administracija poslala i instalirala 2019, nakon što su projektili lansirani iz Jemena pogodili saudijska naftna postrojenja. Za Saudijce, povlačenje SAD-a znači da Vašington odustaje od svojih obaveza prema Rijadu i zaštiti Saudijske Arabije. „SAD odustaju od deklarativne namere da pomognu Saudijskoj Arabiji da se odbrani od spoljnih neprijatelja,“ rekao je u nedavnom intervjuu američkim medijima princ Al-Fajsal, bivši šef saudijske bezbednosti, dodajući da i dalje veruje u američku spremnost da pošalje „svu potrebnu pomoć“.

Ovo povlačenje je jedan u nizu koraka koje je Bajdenova administracija preduzela u proteklih nekoliko meseci, pokazujući odlučnost Bele kuće da resetuje svoje veze sa Saudijcima. Pored objavljivanja tvrdnji da je Muhamed bin Salman bio direktno umešan u ubistvo Džamala Kašogija u saudijskom konzulatu u Turskoj, američke vlasti takođe su objavile istragu FBI-a o napadima 11. septembra. U izveštaju se ne tvrdi da je saudijski režim bio direktno uključen u napade, ali se navodi da su Saudijci bili svesni kretanja Al-Kaide i da je džihadistička jedinica delovala u SAD-u uz aktivnu podršku saudijske vlade.

Saudijski odgovor na poteze Bajdenove administracije nije bio suzdržan. Odmah nakon odluke o povlačenju PVO sistema, Rijad je otkazao posetu Lojda Ostina Saudijskoj Arabiji. Američkog sekretara odbrane, koji je bio na turneji po zemljama Zaliva, Saudijci su izričito zamolili da ne poseti Rijad. U međuvremenu, saudijski zvaničnici su intenzivirali kontakte sa drugim zemljama u cilju jačanja bezbednosti i smanjenja zavisnosti od SAD-a.

Rijad je preduzeo konkretne korake za jačanje vojnih veza sa Rusijom, koja pokušava da se suprotstavi američkom unilateralizmu. Dve zemlje su 24. avgusta potpisale sporazume koji će značajno osnažiti njihove odbrambene veze. Odlukom o saradnji sa Moskvom, Rijad je uspeo, makar simbolično, da uzvrati SAD-u. Poruka je bila jasna: potpisivanje rusko-saudijskog sporazuma, šta god se u njemu nalazilo, signalizira da se Rijad ne može u potpunosti osloniti na Vašington i da je voljan da zaštiti svoje interese okrećući se Moskvi.

Promena odnosa prema Saudijcima ukazuje na šire strateško pomeranje koje Amerika preduzima. Iz ugla Vašingtona, mesto budućeg rivalstva neće biti Bliski istok, pa čak ni Evropa. Ako je Kina jedina zemlja koja zaista parira američkoj ekonomskoj i vojnoj moći, odmeravanje snaga se sa Bliskog istoka premešta u jugoistočnu Aziju i Indo-pacifički region. Dakle, promena prioriteta SAD-a podrazumeva da Kraljevstvo mora da pronađe saveznike i partnere voljne da se zauzmu za Bliski istok. Ovo uključuje i Rusiju i Kinu.

Ipak, mnogi u Kraljevini veruju da bi se američki stav mogao promeniti. Iako je Vašington usred strateškog pomaka ka jugoistočnoj Aziji, Rijad je suviše važno tržište za američku vojnu industriju da bi ga olako prepustio Rusima i Kinezima. Saudijci su, pak, prinuđeni da reaguju na tekuće geopolitičke promene, čak i ako bi to značilo kupovinu ruskog sistema S-400.

(NewEasternOutlook-ZTP, foto: TheSun)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *