Za zapad ne postoji povratak u vreme pre Trampa

Evropljani su Bajdenovu pobedu dočekali sa velikim olakšanjem. Ponovo će imati odane i pouzdane prijatelje u Beloj kući. Ipak, Evropa ne bi trebalo da očekuje povratak na status quo iz vremena pre Trampovog mandata.

Bajden će morati da se usredsredi na domaći teren kako bi upravljao podeljenim društvom, ukrotio pandemiju i vratio ekonomiju u život. Nastupaju bolji dani za transatlantsku zajednicu, ali predstoji i mnogo napornog rada, pa shodno tome treba postaviti i očekivanja.

Jedan od najvažnijih efekata Bajdenove pobede je vrlo simboličan: u vodećoj svetskoj demokratiji, centrizam i umerenost su prevladali nad populističkim ekstremima. Bilo je za dlaku, ali klatno se ipak vratilo u politički centar. Izborni rezultat je podsticaj političkom centrizmu širom atlantske zajednice i dalje. Populistički nacionalizam nikako nije poražen, ali klima se promenila. Zapad se vraća razumnijem diskursu i liberalnim vrednostima koje dokazuju svoju postojanost.

Bajden je ubeđeni atlantista. Dok je Tramp više puta osporavao vrednosti NATO-a, Bajden će potvrditi značaj kolektivne odbrane i investirati u savez. Dok je Tramp tretirao Evropsku uniju kao konkurenta, Bajden će Evropu posmatrati kao pravog partnera.

Bajdenova sklonost međunarodnoj saradnji proširiće se i van okvira atlantske zajednice. Borba protiv klimatskih promena, promovisanje globalnog zdravstva, unapređenje onlajn bezbednosti, suzbijanje nasilnog ekstremizma i nuklearne proliferacije izazovi su koje Bajden u potpunosti želi da rešava putem multilateralne saradnje. Vašington će ponovo da gradi koalicije umesto da ih ruši.

Americi, Evropi i ostatku sveta će verovatno biti bolje, ali teško da smo izašli iz opasnosti. Američki izbori su tesno dobijeni. Uprkos Trampovoj autokratskoj nesposobnosti, oko 73 miliona Amerikanaca želelo ga je vlasti još četiri godine. Na sličan način, politički centar se održao u većem delu Evrope, ali je i dalje opasno ranjiv.

Zadatak koji predstoji zahteva učenje lekcija iz Trampove ere, a ne okretanje glave od njih. U suprotnom, pokazaće se da je Bajden samo privremeni uzmak od neliberalizma i autokratije. Trampova uverenja su bila u prvom planu tokom protekle četiri godine, pa je ipak dobio 10 miliona glasova više nego 2016. godine. Teško da je takav rezultat poraz njegove politike.

Stoga bi Evropljani i Amerikanci trebalo zajedno da se suoče sa rastućim trendom populističkih krajnosti. Prioriteti su smanjenje ekonomske nesigurnosti usled pandemije i budućnost rada u digitalnoj eri. Jednako su važne imigracione politike koje bi ispunile moralne obaveze i ekonomske potrebe SAD-a i Evrope, ali takođe obezbedile njihove granice. U suprotnom, nacionalističke struje će i dalje dobijati na snazi. Okolnosti u SAD-u i Evropi nisu identične, ali transatlantska saradnja radi suzbijanja covida-19, stvaranja radnih mesta i upravljanja migracijama jeste neophodna.

Evropljani bi takođe trebalo da snose više odbrambenih obaveza i preuzmu veću odgovornost za sopstveno susedstvo. Bajden će nastaviti strateško povlačenje koje je započeo Tramp; Demokrate i republikanci se slažu da je prošlo vreme večnih sukoba na Bliskom istoku. Bajden će želeti da dokaže svojim glasačima da su saveznici spremniji da učine više kada su poštovani, nego kada ih vređaju i drže im predavanja.

Zemlje koje zaostaju u odbrambenoj potrošnji, poput Italije i Nemačke, trebalo bi da povećaju svoje vojne budžete. EU bi trebalo da preduzme konkretnije korake u uspostavljanju stabilnosti na kritičnim mestima poput Libije, istočnog Mediterana, Sirije i Nagorno-Karabaha. Što Evropa bude sposobnija i aktivnija, to će Sjedinjene Države biti bolji partner, a Bajdenu će biti lakše da suzbije tvrdoglavi unilateralizam koji je zavladao među republikancima.

Najzad, čim Bajden preuzme dužnost, SAD i Evropa bi trebalo da započnu dijalog o zajedničkoj strategiji prema Rusiji i Kini. Transatlantska saglasnost u odnosima sa Moskvom i Pekingom je hitan prioritet, ali neće biti lako. U Evropi se već pojačava inicijativa za ublažavanje sankcija Rusiji. Ukoliko se nastave napetosti između SAD-a i Kine, Evropa će biti u iskušenju da zauzme vlastiti kurs, makar samo zbog očuvanja jakih ekonomskih veza sa Kinom.

I Moskva i Peking će nastojati da prodube transatlantski raskol koji se otvorio tokom Trampove ere. Vašington i njegovi evropski partneri treba da stanu rame uz rame i obuzdaju takve procese. Bajdenov mandat pruža priliku ne samo za povratak liberalnog poretka koji su Amerikanci i Evropljani uspostavili nakon Drugog svetskog rata, već kako Bajden voli da kaže „za izgradnju boljeg”.

(ForeignPolicy-ZTP, foto: AFP/Getty)

Tagovi:, , , ,

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *