Da li je holivudska glumica zaista agent CIA-e? Prema britanskom tabloidu The Sun, izgleda da postoje dokazi da tako smela tvrdnja o 45-godišnjoj glumici i humanitarki sadrži zrno istine.
Ako je verovati navodnom „vodećem stručnjaku“ za odnose Holivuda i američke vlade, Džoli je verovatno regrutovana od strane američke obaveštajne agencije tokom 2000-ih. Od tada je nekoliko stranih zvaničnika optužilo glumicu da je „agent CIA-e“, održavala je sastanke i bila umešana u propast direktora CIA-e, te glumila u dva filma koja je finansirala CIA.
Takođe se pridružila jednom od uticajnih spoljnopolitičkih saveta u Vašingtonu i intervjuisala bivšeg šefa britanske tajne službe MI6. Stručnjak Tom Seker, koji je na osnovu Zakona o slobodi informacija godinama istraživao vezu između filmske industrije i obaveštajne zajednice, kaže da ima dokaza da se između glumice i CIA-e „nešto dešava“.
Autor, koji je poznat po knjizi Bioskop državne bezbednosti, smatra da je Džoli idealan paravan za obaveštajnu zajednicu. „Tokom prvog Obaminog mandata bilo je pokušaja prekrajanja američke spoljne politike. Aktivno je promovisan pojam humanitarne intervencije i doktrina odgovornosti za zaštitu drugih, poznata kao R2P.”
„Tako su predstavili libijski rat i intervenciju u Siriji, kao i upotrebu dronova u Ratu protiv terorizma. Ideja da se liberalna holivudska zvezda upotrebi kao portparol u potpunosti se uklapa u tadašanju spoljnu politiku. Ne mislim da je Anđelina bila plaćeni službenik CIA-e, mada je to lako mogla biti.”
„Mislim da je negde tokom 2000-ih ona zaista regrutovana kao neka vrsta PR-a. Tokom Hladnog rata i CIA i FBI su regrutovali ljude u Holivudu u razne svrhe, ne samo da bi širili Strah od crvenih ili potkazivali kolege iz filmske industrije.“
Tokom protekle decenije neki strani zvaničnici su sugerisali da je Anđelina klasičan agent CIA-e, koji preko humanitarnog rada za Visoki komesarijat UN-a za izbeglice promoviše američku spoljnu politiku. Nedavno je Anđelinu napao nekadašnji predsednik narodne skupštine Venecuele Diosdado Kabelo, u vezi sa njenom posetom venecuelanskim izbeglicama u Peruu u oktobru 2018. godine.
Slične tvrdnje iznete su šest godina ranije kada je Anđelina pohvalila tursku vladu nakon posete kampovima za sirijske izbeglice u septembru 2012. godine. Zamenik glavne turske opozicione stranke Mehmet Kesimoglu uputio je pitanje: „Da li je Anđelina Džoli agent CIA-e i postoji li izveštaj naše obaveštajne službe da se ona koristi kao zaštitno lice ratne politike CIA-e?“
Ime glumice takođe se dovodi u vezu sa osramoćenim bivšim direktorom CIA-e Dejvidom Petreusom. Njih dvoje su imali razgovore i pozirali su reporterima u Bagdadu u februaru 2008. godine, dok je Petreus služio kao vrhovni komandant u Iraku. Nakon što je prešao na visoku poziciju u CIA, ponovo se sastao sa glumicom u sedištu službe u Lengliju, 11. januara 2012., istog dana kada su Anđelina i njen tadašnji partner Bred Pit posetili predsednika Baraka Obamu u Beloj kući.
U oktobru prošle godine Anđelina je obavila vanredni intervju sa odlazećim šefom britanske spoljne obaveštajne službe MI6. Tokom razgovora sa Ser Aleksom Jangerom, objavljenom u časopisu Time, Anđelina je zadivljeno ispitivala britanskog špijuna o njegovom tajnom životu. Seker smatra da je glumičina veza sa britanskom obaveštajnom službom verovatno uspostavljena preko britanskog Ministarstva spoljnih poslova, sa kojim je vodila kampanju protiv seksualnog nasilja u ratu, maja 2012. godine.
Anđelinina filmska saradnja sa CIA-om takođe je dobro dokumentovana. Do danas je glumila u najmanje dva špijunska filma koja je CIA direktno sponzorisala: The Good Shepherd iz 2006. i Salt iz 2010. Samo nekoliko meseci nakon što je prvi film izašao, Anđelina je postala član uticajnog Saveta za inostrane odnose. Angelina je među nekolicinom holivudskih zvezda, poput Džordža Klunija i Vorena Bitija, koje su postale članovi ove ekskluzivne organizacije.
Prema magazinu The Atlantic, od svog osnivanja 1947. godine, CIA prikriveno sarađuje sa Holivudom. Međutim, tek je sredinom 1990-ih agencija formalno angažovala vezu sa industrijom zabave i zahtevala pozitivno prikazivanje službe u filmovima i serijama. Tokom Klintonovog mandata, CIA je svoju holivudsku strategiju podigla na viši nivo, pokušavajući da preuzme kontrolu nad sopstvenom mitologijom. CIA je 1996. angažovala jednog od svojih veterana, Čejsa Brendona, radi direktne saradnje sa holivudskim studijima i produkcijskim kućama, te poboljšanja svog imidža.
„Oduvek su nas prikazivali kao zle makijaveliste,” izjavio je Brendon za The Guardian. „Trebalo nam je puno vremena da realizujemo projekte koji nas prikazuju u svetlu u kojem želimo da nas publika vidi.“ Dakle, nije iznenađenje što je Brendon naveo The Good Shepherd kao jedan od filmova na kojima je sarađivao.
Slavna franšiza Toma Klensija postala je glavna propaganda CIA-e tokom 1990-ih, angažujući seriju ubedljivih glumaca (Alek Boldvin, Harison Ford, Ben Afleck), za filmove Patriot Games, Clear and Present Danger i Sum of All Fears, koji odvažnog agenta Džeka Rajana suprotstavljaju nizu neprijateljskih figura.
Budući da je saradnja Džolijeve sa „Kompanijom“ bila toliko javna, kao i da je glumica možda jedna od najiskrenijih osoba u Holivudu, teško je poverovati da bi se ona ponašala kao agent u bilo kom svojstvu. Pomagati CIA-i da manipuliše stranim zemljama, njihovim sindikatima, korporacijama i štampom? Teško, njoj to prosto nije u krvi.
Da li bi pokušala da pomogne ugroženima, razgovarajući sa oficirima CIA-e? Sigurno, biće da je to njena glavna agenda, pomaganje siromašnima i obespravljenima. A, da li njena slava može da otvori vrata mnogih moćnika? Vrlo verovatno. Iako se ovakve priče dobro kotiraju na kioscima žute štampe, to su uglavnom zabavna nagađanja. Pritom, CIA nije ni pokrenula svoj standardni protokol poricanja informacija.
(AsiaTimes-ZTP, foto: Salt)